Svaki novi virus je poseban i sve dok ne prođe pandemija korona virusa, niko ne može sa sigurnošću da tvrdi dosta toga, ali svi naučnici mahom se slažu oko ovih stvari.

O koronavirusu, budući da je nov, malo toga se još uvijek zna. Tek kada prođe izvesno vreme nakon pandemije moći će da se sa sigurnošću utvrde pojedini podaci, ali naučnici već sada rade na gorućim pitanjima, a jedno od njih je da li se možemo zaraziti dva puta ali i da li stičemo imunitet na njega.

korona

– Budući da se radi o novom virusu, ništa ne može da se tvrdi sa potpunom sigurnošću – kaže virusolog Prof dr Nada Kuljić Kapulica, lekar koji se sa vrstom ovog virusa,kao što smo pisali, srela još početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su je dijagnostikovali na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.

Za sada, epidemiolozi njegove posljedice upoređuju sa posljedicama SARS-a, koji je najbliži korona virusu Covid-19, a pored toga, informacije se dobijaju i iz zdravstvenih situacija trenutno oboljelih, s tim što je za sve tačne informacije potrebno da prođe određeno vrijeme, i do godinu dana.

– Ne možete se zaraziti dva puta u jednom talasu – kaže dr Nada Kuljić, dodajući i da se još ne zna koliko će trajati imunitet na ovaj konkretan virus.

– Kod većine virusa imunitet traje od par mjeseci pa do pola godine, a kod SARS-a traje duže, neka antitela i godinu dana – objašnjava dr Nada Kuljić Kapulica.

Istog mišljenja je i njen kolega dr Srđa Janković, imunolog, koji je u gostovanju sinoć na TV Prva rekao:

-Nijedan korona virus od kada postoji virusologija nije bio a da nije ostavljao barem na nekoliko godina, ako ne i doživotno tipski specifičan imunitet, pa tako neće ni ovaj. Bar nekoliko godina, tri do pet, rekao je u emsiji dr Janković.

U suštini, tek kada prođe izvjesno vrijeme, znaćemo da li imunitet postaje trajan ili ne. Sajt “Patch.com” piše da se još ne zna pouzdano da li će doći do imuniteta stada, čemu se svi nadaju.

– Ne znamo još tačno da li nakon oporavka od korona virusa stičemo trajni imunitet. Ako situacija bude takva, budući da je u pitanju virus koji se brzo širi, nestaće jer prosto neće biti dovoljno domaćina. Ako nije trajan, onda bi moglo da se desi da se infekcije javljaju godinama. Trenutno nemamo konačan odgovor na tu nedoumicu – kaže profesor sa Univerziteta Berkli Džon Švarcberg, koji godinama izučava zarazne bolesti.

Antitijela se stvaraju tri mjeseca nakon preležanog virusa, te se još uvijek ne može znati koliko će trajati imunitet na Covid-19, objašnjava dr Nada Kuljić Kapulica.

Da li preležani korona virus ostavlja neke komplikacije?

– I o tome je sada rano govoriti, tek kada se epidemija zaustavi i prođe vrijeme, moći ćemo da znamo da li postoje neke posljedice. Kod SARS-a ih nije bilo, a za Covid-19 će se tek vidjeti – zaključuje dr Nada Kuljić Kapulica.

Koliko dugo zaraženi ljudi šire virus?

Mala studija sprovedena u Kini pokazala je da novi korona virus može da opstane u tijelu najmanje dvije nedjelje nakon što se simptomi povuku.

– Ovako dugo zadržavanje virusa nije ništa novo, a najverovatnije pacijenti nisu veoma zarazni u tom periodu – kažu eksperti za Live Science. A ne samo to, već je to možda i dobra vijest.

– Takav tip virusa koji se dugo zadržava u sistemu obično dovodi do jakog odgovora imunog sistema. A ako virus ostaje u sistemu, to znači da su male šanse da mogu da se ponovo zaraze – kaže epidemiolog Kris Džonson sa Temple University’s College of Public Health.

– Jednom kada dobijete infekciju, ona može ostati u stanju mirovanja i sa minimalnim simptomima, a zatim može doći do pogoršanja, ako se nađe u plućima – rekao je profesor Filip Tijerno iz Medicinske škole Univerziteta Njujork

Da li korona virus ostavlja trajne posljedice?

Nekim ljudima koji se oporave od ozbiljnih slučajeva zaraze korona virusa ostaće oštećenja pluća koja mogu potrajati čak 15 godina, smatraju stručnjaci za intenzivnu njegu u Velikoj Britaniji.

Upozorenje Fakulteta za intenzivnu negu (FICM), britanskog stručnog tijela za ljekare i praktičare intenzivne nege, objavljeno je u “Sandej tajmsu”. FICM je naglasio da su mnogi ljudi primljeni na intenzivnu njegu sa KOVID-19 razvili stanje zvano akutni respiratorni distres sindrom (ARDS).

Jedna studija objavljena u Nacionalnom centru za biotehnološke informacije u SAD otkrila je da je 17% od 99 pacijenata sa korona virusom u Vuhanu u Kini, pregledanih između 1. i 20. januara, razvilo ARDS tokom svoje bolesti.

Druga studija objavljena u “The Lancet” 15. februara otkrila je da je 29% od 41 pacijenta prijavljenog između sredine decembra do početka januara u Vuhanu razvilo ARDS.

ARDS sprječava pluća čovjeka da obezbijede dovoljno kiseonika za sve vitalne organe, prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS). Kada KOVID-19 dospije do pluća, njihova sluzokoža postaje upaljena. Prema NHS-u, tada ova upala može da prouzrokuje ARDS, pri čemu „tečnost iz obližnjih krvnih sudova curi u sitne vazdušne vreće u vašim plućima, što otežava disanje“.

Iako pluća onih koji se oporave od korona virusa mogu da se vrate u „ normalno stanje“ poslije šest meseci uz minimalne probleme – poput oslabljene sposobnosti za vežbanje – onima kod koji nastane ARDS „moglo bi da bude potrebno čak 15 godina da im se pluća oporave – rekli su iz FICM.

Na kraju možemo da zaključimo sljedeće: KOVID-19 je “mlada bolest” i tek treba da se podrobnije istraži da bismo više znali o tome kako se ponaša virus i kako se ponaša naše tijelo. U svakom slučaju, preporuka je da se ne izlažete bolesti, već da budete na oprezu kako se ne biste zarazili i širili zarazu.